Opšta diskusija o proceni gledanosti - metode, trendovi, analize
#1
Quote:Piplmetar sve vidi i sve zna
Televizijske stanice su nekada gledanost svojih emisija proveravale samo ”dnevničkim” istraživanjima u kojima je od učesnika traženo da vode neku vrstu dnevnika o tome koje programe gledaju. Danas postoji mnogo precizniji i jednostavniji način - ugradnja piplmetra u televizore.

Televizijske stanice su nekada gledanost svojih emisija proveravale samo ”dnevničkim” istraživanjima u kojima je od učesnika traženo da vode neku vrstu dnevnika o tome koje programe gledaju.

Danas postoji mnogo precizniji i jednostavniji način - ugradnja piplmetra u televizore.

”Podaci dobijeni piplmetrom su precizni, brzo se dobijaju i obradjuju. Do 11 sati pre podne tačno se zna šta je gledala Srbija prethodnog dana, dok se ranije, tokom nedeljnih istraživanja, čekalo i po tri sedmice na rezultate”, rekao je za Tanjug Darko Broćić direktor kompanije "AGB Nilsen Media Research”.

Piplmetrima se registruje svaki prelazak sa kanala na kanal, a u obradi podataka računa se svaki minut koji gledalac provede gledajući odredjeni program.

"TV stanice brzo dobiju informacije o tome šta je gledano, pa emisije u skladu sa tim dobijaju bolje ili lošije pozicije. Programska šema najvećih TV stanica u ovom trenutku u najvećoj meri zavisi od podataka o gledanosti", istakao je Broćić.

Savetnik za elektronske medije nevladine organizacije za unapredjenje medija "Ajreks" (IREX) Dragan Kremer objasnio je da se programski urednici od uvodjenja piplmetara nalaze pred "pravom programskom slagalicom" jer ne razmišljaju samo o svojoj šemi, odnosno o tome koji sadržaji će da idu jedni iza drugih, već gledaju i "šta za to vreme radi konkurencija".

Uprkos prednosti piplmetara većina zemalja ih ne koristi jer je njihovo postavljanje skupo, pa je preduslov njihove isplativosti da se na tržištu oglašavanja "vrti" odredjena količina novca.

Od zemalja bivše SFRJ piplmetri su prvo uvedeni u Sloveniji 1998. godine, 2002. godine u Srbiji, šest meseci kasnije i u Hrvatskoj, a postoje i pokušaji da se uvedu u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.

Uvodjenje elektronskih istraživanja nije u potpunosti istisnulo dnevnička istraživanja. Njih još koristi i "Ajreks" za ispitivanje gledanosti lokalnih medija u okviru velikog istraživanja "Koga gleda Srbija".

Piplmetre u većini zemalja uvodi samo jedna firma i njene podatke svi prihvataju, a pitanje "nezavisnosti" ovih podataka se i ne postavlja. Iako su pretplatnici najčešće velike televizije i oglašivači "AGB Nilsen" je vlasnik podataka i prodaje ih različitim klijentima.

Piplmetri su elektronski uredjaji nalik "kutijicama sa softverom" koji se ugradjuju u televizor uz pristanak ispitanika. Uz njih se dobija i neka vrsta daljinskog upravljača preko kojeg se ukućani "prijavljuju" i "odjavljuju" kada udju i izadju iz prostorije u kojoj se gleda televizija, pa se zna ne samo koji se program gleda u domaćinstvu, već i koliko osoba gleda program.

Prema podacima "AGB Nilsena", piplmetrarskim istraživanjem obuhvaćen je reprezentativni uzorak od 890 domaćinstava.

Poslednje veliko "Ajreksovo"istraživanje "Koga gleda Srbija", sprovedeno u novembru 2006. pokazalo je da RTS, Pink i B92 zajedno drže više od 83 odsto ukupne gledanosti.

(Tanjug)

Quote:People meter
From Wikipedia, the free encyclopedia

A people meter is a audience measurement tool used to measure the viewing habits of TV and cable audiences.

The People Meter is a 'box', about the size of a paperback book. The box is hooked up to each television set and is accompanied by a remote control unit. Each family member in a sample household is assigned a personal 'viewing button'. It identifies each household member's age and sex. If the TV is turned on and the viewer doesn't identify themselves, the meter flashes to remind them. Additional buttons on the People Meter enable guests to participate in the sample by recording their age, sex and viewing status into the system.

The device, known as a 'frequency-based meter', was invented by a British company called Audits of Great Britain (AGB). The successor company to AGB is TNS, which is active in 34 countries around the globe.

Originally, these meters identified the frequency of the channels - VHF or UHF - watched on the viewer's TV set. This system became obsolete when Direct to Home (DTH) satellite dish became popular and viewers started to get their own satellite decoders. In addition, this system doesn't measure digital broadcasts.

Before the People Meter advances, Nielsen used the diary method, which consisted of viewers physically recording the shows they watched. However, there were setbacks with the system. Lower-rated stations claimed the diary method was inaccurate and biased. They argued that because they had lower ratings, those who depended on memory for the diary method the may only remember to track their favorite shows. Stations also argued that if it wasn’t low ratings that skewed the diary method, it might also be the new variety of channels for viewers to chose from. Viewers may not be able to record everything they watch and there is no way of discovering the truth. Finally in 1986, Nielsen developed an electronic meter, People Meter, to solve the problem. The People Meter is an electronic method of television measurement that moved from active and diary-based to passive and meter-monitored. The meter also recorded real time simultaneously viewing, reducing memory bias.

Because Audits of Great Britain (AGB) had just entered the U.S. market executing similar technology, Nielsen felt the need to compete. Nielson made a substantial technological advance before network-era norms entered crisis with transition to the national People Meter sample in 1987. Although People Meters presented substantial improvements over the previous system, the alteration in audience measurement caused significant controversy. The method change costs stations whose audience had been over estimated.The end of the multi-channel transition was in large part due to the continuous changes in technology and distribution. Nielsen was at a disadvantage as their measuring techniques required burdensome adjustments. Luckily for Nielsen, the advances in advertising strategies, distribution windows, and ways people were using television made industry sectors interested in data about viewing behavior.

Along with changing their counting methods, Nielsen also started emphasizing their sample in 2003 in reaction to census shifts and requests from some industry sectors. Nielsen’s automated Local People Meter (LPM) technology was introduced in New York and Los Angeles. The LPM improved the method of measurement from active and diary-based to passive and meter-monitored. More importantly, the LPM provides accurate measurements to particular local markets, verse a nation wide sample from the People meter. While diary-based surveys concentrated on quarterly “sweeps” periods, the industry has been pushed towards year-round measurement, due to the automated LPM system.





Today there are new systems such as the portable people meter and 'Picture Matching' measuring the viewing habits of TV audiences. In an effort to improve the accuracy of radio ratings, Arbitron and Nielsen Media Research are testing a "portable people meter" (PPM) for radio. This new device to be clipped to an individual's clothing. Radio stations encode an inaudible, unique signal as part of their broadcasts. The PPM "hears" this signal and records the station and the time spent listening. Such a device requires far less effort on the part of respondents.

Quote:Promene u merenju televizijskog auditorijuma

Buduće promene u ponašanju gledalaca neizvesne su, tako da korisnici podataka o gledanosti - medijske kuće, oglašivači i marketinške agencije, traže nove načine primene i korišćenja podataka.

U mnogim scenarijima o budućnosti televizije, koji su predstavljeni na konferencijama (Week of Audience Measurement Conference Proceedings) ESOMAR (ESOMAR- međunarodna organizacija za globalno tržišno istraživanje) i ARF (ARF - Advertising Research Foundation asocijacija koja se sastoji od 400 istraživačkih agencija, agencija za oglašavanje, akademskih institucija i medijskih kompanija) do predviđanja koja su objavili BARB (BARB - Broadcasters Audience Research Board - Britanska kompanija za merenje auditorijuma) i EBU (EBU -Evropska radiodifuzna unija) jedino otvoreno pitanje je kada tačno ta budućnost počinje. S obzirom na istraživanje auditorijuma, mi već živimo u ''televizijsko'' budućnosti. Fragmentacija publike još od početka satelitske televizije u Evropi, digitalizacija, promene u tehnološkoj infrastrukturi domaćinstava, odnosno, u opremljenosti uređajima i novim tehnologijama, su realnost. Poruka je jednostavna: piplmetar sistem, koji se koristi u 75 zemalja, zastariće pre nego što primetimo. Buduće promene u ponašanju gledalaca neizvesne su, tako da korisnici podataka o gledanosti medijske kuće, oglašivači i marketinške agencije, traže nove načine primene i korišćenja podataka.



Prema izveštajima EBU-a, evolucija televizijskog okruženja u Evropi zahteva potpunu
reviziju sistema za merenje gledanosti. Za to postoji nekoliko razloga:

•fragmentacije auditorijuma kao posledica digitalizacije, ali i uspostavljanja evropskog analognog TV tržišta sa stotinama lokalnih stanica, kablovskih provajdera i međunarodnih TV kanala;
•potrebe sveobuhvatne analize auditorijuma prema sve većem broju kategorija;
•reprodukcije različitih platformi i načina emitovanja programa, što zahteva i specifične tehničke mogućnosti u merenju;
•razvoja interaktivnih servisa i alata koji omogućavaju odloženo i ''personalizovano'' praćenje TV programa, čineći komplikovanijim postizanje statističke sinteze;
•saradnje ispitanika u piplmetar panelu koja je već sada na granici prihvatljivosti i u nekim zemljama je u konstantnom opadanju;
•nove vrste informacija, koje danas zahtevaju menadžeri medijskih kuća, stvaraoci programa i oglašivači u skladu sa njihovom ulogom na tržištu.
Piplmetar sistem suočava se sa velikim izazovima. Mnogi industrijski komiteti problematizovali su sledeće teme:

•ekspanzija uzorka,
•ponderacija,
•pitanje kvaliteta,
•merenje gledanosti izvan domaćinstava,
•testiranje i primena ličnog piplmetra,
•nove tehnologije za merenje gledanosti TV programa koji se prati preko interneta, mobilnog telefona i multimedija.
Procene o budućnosti merenja TV auditorijuma prikazane u publikacijama EBU-a bazirane su na tehnici ličnog intervjua sa predstavnicima industrijskih komiteta, provajdera podataka, predstavnicima medija, oglašivača i agencija za oglašavanje u dvadeset jednoj zemlji.

Rezime je sledeći:

1. Za održavanje panela važno je:

•povećati veličinu uzorka,
•povećati rotaciju,
•primeniti striktnu superviziju aktuelnog, prema ''idealnom'' panelu.
2. Troškovi elektronskog merenja uvećaće se zbog:

•detaljne kontrole kvaliteta,
•povećanja uzorka,
•dodatnih instalacija zbog uvećanja i rotacije uzorka,
•novih učesnika
•provajdera digitalnih i specijalizovanih TV sadržaja.
3. Istraživačka rešenja su:

•primena matematičkih modela kada podaci nisu dovoljni,
•objedinjavanje podataka, posebno za male ciljne grupe,
•odvojeni paneli za merenje gledanosti digitalnih programa,
•nove tehnike merenja.
4. Ponderacija i kontrola podrazumevaju:

•geografske, demografske i socioekonomske promenljive vrednosti u kombinaciji sa raznovrsnim načinima praćenja TV programa
•promene u dizajnu uzorka, uključivanje psihografskih varijabli, povećanje varijabilnosti veličina
5. Uspostavljanje novih ispitivanja:

•multimedija (solidnije finansiranje) i
•uključivanje novih načina prijema.
Da bi se auditorijum verno predstavio, istraživačke metode moraju odgovoriti promenama ponašanja TV publike u novom okruženju. Mala ali lojalna publika pojedinih kanala, takođe je novi izazov u marketinškom planiranju i oglašavanju. Danas mnogi TV kanali s manjom gledanošću nisu na pravi način reprezentovani u strukturi gledalaca. Oglašivači i te TV kanale koriste za oglašavanje zbog niske cene vremena u etru i ipak, značajnog sedmičnog auditorijuma. Međutim, uz dovoljno veliki uzorak ili njegovu dopunu, ili čak poseban panel za TV kanale s digitalnim prijemom, otkriće se pravo ponašanje televizijske publike.


Bez obzira na to što je u poslednjih dvadeset godina evidentna fragmentacija, postoji, takođe i suprotna tendencija koncentracija auditorijuma. U većini evropskih zemalja najviše vremena i dalje se provodi uz nekoliko TV programa. Osim Velike Britanije i Nemačke, TV tržište je još veoma koncentrisano i zato se trenutno ne insistira na povećanju veličine uzorka.

Biće potrebno više vremena za usavršavanje piplmetar sistema, ali promene su na dnevnom redu, ne samo zbog fragmentacije publike i digitalizacije, već i zbog porasta gledanja televizije van kuće i uvođenja mobilne TV, a to su glavni pokretači promena u medijskoj budućnosti. U Velikoj Britaniji usavršavanje sistema je neodložno: preko 130 TV programa pokriveno je sistemom za merenje gledanosti, a samo prvih 10 ima sedmični rejting veći od 1 odsto, dok se skoro 60% ukupnog vremena provedenog uz televiziju potroši u gledanju zemaljskih TV programa.

Imajući u vidu da je TV scena u fazi promena, nužno je razvijati metode istraživanja i prilagođavati ih novom trendu. Odziv ispitanika koji pristaju da učestvuju u panelu je osrednji, a negde i opada. Čak i kada se struktura panela kontroliše, ne postoji apsolutna garancija da će ponašanje gledalaca biti dovoljno dobro prikazano. Druga opasnost je da su ''televizomani'' (''heavy viewers'') zastupljeniji, bez obzira što se vodi računa o proporcionalnom učešću pojedinih grupa gledalaca u panelu. Da bi se ublažio ovaj problem neki američki istraživači predložili su da se iz svih dostupnih istraživačkih izvora, telefonskih anketa i anketa licem u lice, sazna ponašanje gledalaca na nivou publike u celini, računajući i one gledaoce koji nikada ne bi učestvovali u panelu i uključiti ih u panel. O ovoj ideji diskutovalo se na istraživačkim seminarima ARF-a još početkom i krajem 80-ih godinaprošlog veka, a tek je 2006. godine Nilsen Medija (Nielsen Media Research) uspostavio postupak (Council for Research Excellence) za utvrđivanje razlike u ponašanju gledalaca koji učestvuju u panelu i onih koji na to ne pristaju.


Druga mogućnost je prikupljanje podataka o gledanosti televizije iz svih domaćinstava, a ne samo iz onih koja učestvuju u panelu piplmetra. Ta zamisao aktuelizovana je mogućnostima koje pruža digitalni set-top-boks. Analiza ponašanja auditorijuma obuhvatila bi sva domaćinstva u okviru kablovskog sistema.

Takođe, sama digitalna televizija, otežava primenu piplmetar sistema. Na primer, mozaički ekran može da stvori teškoće prilikom identifikacije TV kanala i zato bi se umesto sistema identifikacije baziranih na podudarnosti slike (picture matching), koristili sistemi podudarnosti zvuka (audio matching).

Jedan od budućih scenarija predstavio je i BARB, uzimajući u obzir nastupajuće nove tehnologije i mogućnost gledanja TV programa van kuće i posredstvom novih medija. Nije lako predviđati brzinu usvajanja novih tehnologija među gledaocima.

U nastojanju da svoju organizaciju i aparaturu istraživanja pripremi za blagovremene i adekvatne odgovore na promene, relevatne za objektivno merenje gledanosti, koje se mogu očekivati, a uveliko se i dešavaju u ponašanju gledalaca u uslovima novih tehnologija i tehnoloških izuma, BARB predstavlja analizu mogućih i verovatnih budućih kretanja, polazeći od sadašnje situacije i uočenih tendencija. Naravno, analiza se odnosi na britanske prilike, različite od drugih zemalja. No, tu je reč i o opštim tokovima, bez obzira na to kako se i gde praktično ispoljavali. Britanska tehnologija i televizija su istovremeno i paradigmatični za razumevanje i posmatranje savremene televizijske scene.

U ovoj analizi se, najpre, konstatuje da je sadašnji piplmetarski sistem merenja na panelu bio, sve do pojave video rikordera i visoke definicije, usmeren prema televizijskom prijemniku. Sve ostale novine u praćenju programa, koje će se držati veze s prijemnikom, bar načelno mogu biti, uz odgovarajuća unapređenja, merene sadašnjim metodom.

Međutim, sada gledaoci mogu da prate televizijski program nezavisno od samog prijemnika na primer, preko ličnog računara ili laptopa, nekog priručnog prijemnika ili mobilnog telefona. Do sada su ta sredstva korišćena u različitoj meri, ali za sva su neophodne nove tehnike merenja gledanosti.

Analitičari naglašavaju da među gledaocima nije lako predvideti ritam usvajanja novih tehnologija. Složena je lepeza mogućih budućih događanja, smatraju oni, ali i predočavaju jednu od tih mogućnosti, koja je, uostalom, zasnovana na sadašnjim tendencijama u prihvatanju i korišćenju novih tehnologija.


Najpre, porast personalnih video rikordera učinio je izbor vremena za gledanje mnogo pristupačnijim pojedincu, pa je došlo i do porasta gledanosti u neko drugo, pomereno vreme. Već sadašnji broj domaćistava s personalnim videorikorderima upućuje na znatan potencijal budućeg porasta. U tom smislu, pretpostavlja se da će povezivanje ideorikordera s digitalnim terestrijalnim tjunerima biti znatno veće, delom podstaknuto procesom prelaska na digitalnu televiziju.

No, uskoro se pojavljuje i druga mogućnost da se pomeri vreme gledanja, koju čini „Video na zahtev". Veliki izbor nedavno prikazanih emisija dostupan je mnogima preko personalnih računara i laptopa na vebsajtu emitera programa, zahvaljujući činjenici da sve više korisnika ima širokopojasni internet. Dostupnost usluge „Videa na zahtev" preko televizije sada je veoma ograničena, ali će verovatno rasti sledećih godina.

Novi načini gledanja nezavisno od konvencionalnih televizijskih prijemnika, koji su najrašireniji do sada, jesu preko personalnih računara, laptopa i mobilnih TV servisa. Korišćenje drugih priručnih sredstava teško je predviđati, jer su za sada zastupljena kod malog broja stanovnika.

Važno je imati na umu da se različite tehnologije, u pojedinim segmentima populacije usvajaju različitom brzinom. Uopšteno, može se očekivati da će mlađa i srednja generacija, brže nego starije grupe, prihvatati nove usluge.

Ako se ovakve procene budućeg dešavanja povežu s procenama obima korišćenja, može se sagledati delovanje novih formi televizije na ukupnu podelu gledanosti, prema njenim različitim vrstama. To se jasno prikazuje u podacima kojima se vreme gledanja u Britaniji razvrstava u četiri grupe: 1. uživo kod kuće, 2. gledanje snimka emisije kod kuće u drugo vreme, 3. praćenje od strane gostiju u domaćinstvu i, najzad, 4. druge vrste gledanosti van kuće (domaćinstva) zajedno s novim načinima gledanja (personalni računar, laptop, pokretni prijemnici i sl.). Naime, u ovakvom razvrstavanju se bar teoretski prve tri vrste gledanosti mogu zahvatiti sadašnjim merenjem zasnovanim na fiksiranom metru (piplmetru). No, četvrta kategorija ne može.


Prema podacima iz 2000. godine, među stanovnicima Britanije gledanje uživo u kući procenjeno je na 85% ukupne gledanosti, gledanje u drugo vreme preko televizora na 4% i gledanost u gostima na 5 odsto; preostalih 6 procenata obuhvata druge načine gledanja izvan kuće ali i druge, nove načine. Iz toga se procenjuje da sadašnji metod merenja fiksiranim piplmetrom obezbeđuje pokrivenost 94 procenta ukupne gledanosti. Ali, s obzirom na uočene trendove, predviđa se da će u 2018. godini takvo strukturisanje biti promenjeno. Uživo gledanje u sopstvenom domu obuhvatilo bi samo 66% gledanosti, odloženo gledanje bi se povećalo do 14%, a gledanost u gostima ostaje na 5 odsto. Prema tome, merljivost fiksiranim metarskim sistemom bila bi, teoretski, primenjena na 85% gledanosti, dok čak 15% nije obuhvaćeno. Štaviše, među gledaocima od šesnaest do trideset četiri godine je prihvatanje novih načina gledanja znatno brže, tako da bi procenat merljive gledanosti pomoću fiksiranog piplmetra 2018. godine među njima mogao da se snizi i na 74%, što znači da bi nemerljivost porasla do čak 26 posto.

BARB je proveravao tehnike kojima se može unaprediti merenje gledanosti programa, koji se distribuiraju na nov način, fokusirajući se na to šta sve mogu da nam pruže i kakve su mogućnosti kombinovanja tih tehnika.

Ove godine Bi-Bi-Si je predstavio novi Lajv plus 7 metrik (Live Plus 7 metric) sistem za merenje gledanosti na svim platformama.
RTS


_______________________________________________________
gašenje analognog tv emitovanja u Srbiji, po regionima
[Image: YLWYYub.png]
Reply
#2
Quote:Zašto tv peoplemetar treba poslati na smetljište istorije


Istraživanja gledanosti tv programa kamen su smutnje već nekoliko godina u BiH; naš kolumnista predlaže kako riješiti problem da bi se došlo do fer i istinitih pokazatelja o učinku televizijskih djelatnika i čitave kreativne industrije

Piše: Jasmin DURAKOVIĆ

Ovih sam dana imao priliku da nezvanično uđem (ne pitajte me kako) u baze podatake nekih od digitalnih kablovskih i IPTV platformi koje u posljednoj godini-dvije imaju ubrzani razvoj u BiH; tamo sam vidio podatke o gledanosti televizijskih programa koji su me frapirali. Tako danas u Sarajevu gledaoci najviše gledaju NOVU TV, RTL Hrvatske i FOX LIFE. Neću vam sada reći koji se domaći televizijski kanali najviše gledaju, ali su ti podaci frapantno drugačiji od onih koje nudi ovlaštena agencija za istraživanja gledanosti tv programa.

O čemu se tu radi?

U svijetu se posljednjih 30-tak godina gledanost tv programa mjerila putem tzv. peoplemetra, a to je jedna računarska spravica koja se ubaci u 'daljinski' običnog tv gledaoca i koja onda mjeri po kojima tv. kanalima šalta njegov korisnik. Budući da je postavljanje i održavanje te spravice i ukupnog panela skupo, neka se teritorija ili tržište pokriva i putem referetnog statističkog uzorka. U svijetu postoje razne agencije koje rade ovaj posao, ali najpoznatija je AGB Nielson Media Research. Oni su svoj prvi nacionalni panel imali u Italiji 1981., dok su na tržište Balkana stigli prije desetak godina (Hrvatska – 2003, Srbija - 2002).

Šta je sa nama? Kod nas Nielson nikada nije ni stigao, nego je za ovaj posao izabrana domaća agencija - Mareco Index Bosnia. Tako je tada htjela lokalna televizijska i marketing industrija; izabrana je ova agencija u strahu da veći lokalni televizijski, ali još više marketinški igrači ne poklope domaće tržište. Godine 2006. ova je agencija na uzorku od 500 domaćinstava počela mjeriti gledanost televizijskih stanica u BiH.

U vrijeme kada je počelo ovo mjerenje, bio sam na čelu RTVFBIH i bio sam solidno informisan u pogledu instaliranja peoplemetara; taj dio posla je za nas radio naš direktor marketinga, zajedno sa svim ostalim tv. stanicama i bitnim marketinškim agencijama u BiH.

Sumnje u tačnost podatka koji su televizijskom tržištu BiH isporučivani, postojale su od samog početka; ja nikada nisam vjerovao da Pink BiH sa svojim repriznim programom iz Srbije ima toliku gledanosti u ovoj temlji. Međutim, FTV je dobro stajala na tim listama gledanosti, pa se nisam nešto previše ni bavio tim pitanjem. Sjećam se da sam jednom potegnuo pitanje kontrole ovih istraživanja, te sam pozvao predstavnke Nielsona na razgovore u BiH. Nielson je to jedva dočekao, ali je to izazvalo opće nezadovoljstvo nekoliko najvećih tv stanica i agencija. Tada smo mi za FTV izdejstovali promjenu marketa na kojim su bili instalirani peoplemetri, pa je uskoro FTV zbog toga još više popravila svoju poziciju na marketing tržištu. Onda sam ja otišao iz RTVFBIH i više se nisam dublje bavio ovim pitanjem.

S druge strane, bitka oko peoplemetara u BiH se nastavila do današnjih dana. Jedni su nezadovoljni i traže ili kontrolu, ili promjenu agencije koja radi ova istraživanja, ali to nekoliko najvećih tv. stanica i marketinških agencija ne dozvoljava. U najmanju ruku je čudno da se ne dozvoljava kontrola istraživanja koje radi Mareco Index Bosnia, jer upravo to produbljuje stalne sumnje u njihov rad.

U međuvremenu se dogodila i digitalna revolucija na televizijskom tržištu. Tako danas kablovski operateri, koji imaju preko 300 000 korisnika, znaju u svakom momentu ko šta gleda u njihovoj mreži. Moja TV (BHTelecom IPTV plaforma) ima tačne inoformcije ko, šta i koliko gleda na njihovj mreži, koja već sada broji oko 25 000 korisnika; isto to sa svojih nekoliko hiljada korisnika u Sarajevu ima i Super TV LOGOSOFT. Uzorak od 500 domaćinstava na čitavoj teritoriji BiH nema više nikakvu referentnost u odnosu na podatke o svakom korisniku kablovskih i internet usluga u BiH.

Zato su podaci koje sam nedavno vidio samo donekle bili šokantni za mene; vrlo je teško na uzorku od 500 korisnika objektivno pokriti tržište čitave BiH. Naročito u situacija kada se televizijsko tržište, osim po etničkim i regionalnim principima, dodatno fragmentira ulaskom u igru novi tv igrača – kako svjetskih, regionalnih, tako i novih domaćih. Petsotina peoplematara Mareco Index Bosnia više ne mogu to pratiti; zbog toga danas televizijska produkcija i tv tržište počinju da trpe ozbiljne i negativne posljedice.


Uzorak od 500 domačinstva se u BiH pokazao kao spornim; teško je jednoj podjeljeljnoj zemlji i sa iscjeckanim tržištem ponuditi objektivnu sliku gledanosti tv programa

Vrijeme je da velike marketinške agencije ovo shvate, a u korist klijenata za koje rade. Znam da to nije lako; treba mijenjati ustaljene metode rada u medija planiranju, uzimati druge parametre u potrazi za najboljim strategijama za svoje klijente. Ali, oni će to morati početi raditi, jer će, klijenti, u protivnom, početi mijenjati njih.

Što se tiče kreativne industrije u BiH, promjene se moraju uraditi čim prije. Jer, dosadašnji način rada, zapravo, uništava, kreativnu industriju u zemlji. Ne dozvoljava konkurentu tv. produkciju, uništava nezavisne producente, koči razvoj i produkciju digitalnih i internet sadržaja. Ovaj trenutni sistem samo štiti status 'quo' postojećih igrača na sceni, ali na taj način i njima dugoročno pravi nepopravljivu grešku. Zato priču o 500 peoplemetara Mareco Index Bosnia treba staviti van snage. Ovdje se mora dozvoliti konkurencija među agencijama koja će tv. stanicama, marketing agencijama i klijentima ponuti najbolja rješnja za istraživanja i koja će pratiti u stopu razvoj digitalnih tehnologija koje, zapravo, olakšavaju put do tačnijih i fleksibilnijih istraživanja tv. tržišta.

U ovoj priči ima rješenje i za Mareco Index Bosnia; nek se polako kutarišu peoplemetara i nek ganjanju BH Telecom, Logostof, M-tel ili Telemach, kako bi mogli koristiti njihove baze podataka, pa ih obrađene nuditi medijskoj industriji. Zapravo, ko to uradi prvi, treba da bude zvanična agencija čitave televizijske industrije u narednom periodu. Nielson u Hrvatskoj je već uključio podatke o gledanosti programa u svojoj ponudi ali i oni to pomalo sakravaju od javnosti, jer se boje da će izgubiti monopol na oruđe (peoplemetar), monopol kojeg su dosad neprikosnoveno imali.

A šta će onda tv. stanice i marketing agencije; jedni nek rade u korist svojih gledalaca, a drugi u koristi svojih klijenata. Tada čitava televizijska i kreativna industrija u BiH može stati na noge; i tek onda će biti čist račun - duga ljubav.

izvor: Depo Portal


mod edit: formatiran tekst + citiran originalni izvor
Open IPTV Osnovni paket
Total TV Start + Plus paket
Sky Star 2 satelitska kartica


Reply
#3
Jel video neko SOS-ovo kukanje na piplmetre i AGB?
Uhvatio sam juce neku "reklamu" kod njih. Kazu da u Srbiji istrazivanja gledanosti radi jedino AGB, da oni imaju piplmetre u 900 domacinstava sa 2500 ljudi i da po tim podacima niko ne gleda SOS :D. Onda pocinju da nabrajaju:"Sportski savez Srbije ima x clanova, u Sbiji ima x klubova, y aktivnih sportista, z sportskih radnika... bivsih sportista... sudija... i svi oni redovno ili povremeno gledaju SOS kanal". Na kraju kazu nesto kao "kome cete da verujete, vas je izbor".
Reply
#4
(24. Oct 2011, 14:07)rados4ever Wrote:  Je'l ovo izvestaj o gledanosti Pinka ili negledanosti Prve?:DŠta reče?

E to sam se i ja bas sad zapitao,i htedoh da napisem,a ti si vec napisao.
Posle ovog izvestaja koji sam sad video u dnevniku,mislim da Prva treba pod hitno da reaguje.
Ne moze Pink da spominje njih u negativnom,ili bilo kom kontekstu.
Na sta to lici,stvarno su nevidjeni slepci,znaci slepaci na kubni. FuriousFuriousFurious

Ja razumem da oni mogu da objave gledanost svojih emisija,ali da oni uporedjuju GRAND- IVANOVIC , ZG-PGS Mad

I jos ih zovu PST,odakle njima pravo da spominju Prvu u svakim vestima,dovoljno je sto pokazu grafik na kome se vide ostale TV,i to je najvise sto trebaju da pokazu,ostatak treba da se svodi na gledanost svoji emisija,a ne na uporedjivanje. FuriousFuriousFuriousFurious
Reply
#5
Ali inspiracija je na nivou Sad
Reply
#6
Quote:Najgledanije emisije u nedelju su bile “Trenutak istine” sa 1.798.000 gledalaca, “Nedeljno popodne kod Lee Kiš” sa 1.664.500 gledalaca i “Paparazzo lov” sa 1.595.000 gledalaca.

Facepalm

(24. Oct 2011, 17:04)ivanovski Wrote:  Ja razumem da oni mogu da objave gledanost svojih emisija,ali da oni uporedjuju GRAND- IVANOVIC , ZG-PGS Mad

I ovaj wannabe huligan je znao da se poredi sa Amindžom. Apsolutno su isti i jedni i drugi.

Uzgred, je l' radiš na Prvoj kad te ovo toliko pogađa: te kako ih zovu, te kako se porede i sl.?
[Image: d9NgrB8.gif]
Reply
#7
(24. Oct 2011, 19:11)Eddie Maiden Wrote:  Facepalm


I ovaj wannabe huligan je znao da se poredi sa Amindžom. Apsolutno su isti i jedni i drugi.

Uzgred, je l' radiš na Prvoj kad te ovo toliko pogađa: te kako ih zovu, te kako se porede i sl.?

Sve je to isto s.......drugo pakovanje....apsolutamente.
Reply
#8
(24. Oct 2011, 17:04)ivanovski Wrote:  Ne moze Pink da spominje njih u negativnom,ili bilo kom kontekstu.

A što ne bi mogao?

(24. Oct 2011, 17:04)ivanovski Wrote:  Na sta to lici,stvarno su nevidjeni slepci,znaci slepaci na kubni. FuriousFuriousFurious

Što su slepci, je l' zato što Prva izneverava tvoja očekivanja po pitanju gledanosti pa ne voliš da slušaš o tome?

(24. Oct 2011, 17:04)ivanovski Wrote:  I jos ih zovu PST,odakle njima pravo da spominju Prvu u svakim vestima,dovoljno je sto pokazu grafik na kome se vide ostale TV,i to je najvise sto trebaju da pokazu

Od svega što si napisao, jedino prihvatam da je nisko to što ih zovu PST.

(24. Oct 2011, 17:04)ivanovski Wrote:  ostatak treba da se svodi na gledanost svoji emisija,a ne na uporedjivanje. FuriousFuriousFuriousFurious

Gluposti. Svojevremeno (2006. godine), RTS je objavio plakat na kome je emisiju po emisiju pokazivao da je gledaniji od Pinka i to nikome nije smetalo.

Evo kako je to izgledalo:

http://kablovskiforum.7.forumer.com/viewtopic.php?p=7746#7746
Reply
#9
Po cemu Pink sme da proziva Prvu??? Zbun
To sto je RTS uradio,ajde jednom,ovi svaki dan. Cool

Nije prva izneverila moja ocekivanja,ali ovo sto pink radi je katastrofa.
Neka oni reklamiraju da je GRAND najgledaniji,ali kako mogu da ubacuju u to emisije sa prve,i da ih porede.
Ej pa zamisli da krenu da se porede Rosa-Voda Voda, Eurokrem-Finteti krem.
Merix-Ariel. :D

Na reklami za Merix ne kazu da je bolji od Ariela,nego da je bolji od DRUGIH praskova. Eto najgluplji primer,pink moze da reklamira sebe ,a ne druge. Mad
Reply
#10
^^ Pa kod nas sve moze, posto svi govore o tom tv rivalstvu Pinka i Prve i kako je Pink izgubio gledanost a Prva raste Zex oseca potrebu da razuveri naciju i sebe.
Reply




Users browsing this thread: 1 Guest(s)